|
Napisao Administrator
|
|
petak, 28 novembar 2008 21:26 |
Namjena pročelja je višefunkcionalna: ona osiguravaju lijep estetski izgled građevinskom objektu, sprečavaju toplinske gubitke, a samim tim i štede energiju  ZAVRŠNI IZGLED Završni izgled svakoj zgradi, kući ili bilo kojem građevinskom objektu daje fasada |
Završni izgled svakoj zgradi, kući ili bilo kojem građevinskom objektu daje fasada. Danas na tržištu postoji veliki izbor materijala koji služi za izradu fasada, tako da prema vrsti materijala od kojeg je fasada napravljena razlikujemo: metalne, solarne, staklene, aluminijske, fasade od kamena i keramike, drvene fasade, fasade od žbuke.
Metalne fasade kao oblogu koriste aluminij, čelik, olovo, kositar i cink. Svi ti materijali pojavljuju se kao slitine kojima se poboljšavaju njihova svojstva. Oni kao obloge dolaze u obliku traka, snopova i ploča; trapeznih profila, cik-cak profila i valovitih profila; kasetnih profila; panela; sendvič-elemenata; šindra; perforiranog lima i rešetke za naprezanje; tkanina i okova. Kod postavljanja ovih metalnih obloga treba voditi računa o obradi površine, zaštiti od korozije i tokovima topline. Bakar kao materijal za fasadu može se oblikovati u željeni oblik i veoma je postojan na atmosferske utjecaje.
On se obično koristi na fasadama kao trapezni i valoviti profil, kao kasete, ploče i šindre. U novije vrijeme perforirani limovi od bakra koriste se na fasadama kao ventilacijski elementi, zaštita od sunca ili kao prozračna obloga. Cink se koristi za oblaganje fasada kao slitina (cinka i titana) koja je u početku srebrnkasta dok se pod utjecajem atmosferskih prilika pretvara u mat sivoplavu patinu. Kod postavljanja treba izbjegavati vlagu jer pod njezinim utjecajem dolazi do propadanja materijala. Osim toga, cink se koristi i kao antikorozivno sredstvo za zaštitu drugih metala. Kao slitina na fasadama postavlja se u obliku traka, ploča, panela, kazeta ili u valovitim cik-cak limovima.
Solarne fasade pojavljuju se u novije vrijeme kada se omogućilo da se integrirani Sunčevi kolektori pričvrste na zidove. Sunčevi kolektori skupljaju dugovalno Sunčevo zračenje i pretvaraju ga u toplinu kojom se kasnije zagrijava grijanje i voda. Ovo je u današnje vrijeme veoma važno jer su svjetske zalihe izvora energije sve manje pa je ušteda na bilo koji način značajna.
|
Procvat staklenih pročelja
Postavljanje staklenih fasada doživjelo je svoj procvat u zadnjem desetljeću. To je naročito uočljivo na novim poslovnim zgradama kojima dominiraju staklene fasade. Postavljanje takvih fasada omogućeno je razvojem ljepila koja ostvaruju trajne veze između materijala različitih svojstava, lako se njima rukuje, prigušuju buku i vibracije, poboljšavaju termička svojstva itd. Aluminijske ostakljene fasade su fasade gdje aluminij služi kao nosač staklenih elemenata.
Fasade od kamena sastoje se od kamenih blokova klesanaca, a nastale fuge se dobro ispunjavaju i zaglađuju. One su najdugovječnije i pogodne za održavanje. Fasade od keramike obično su u obliku keramičkih pločica koje se lijepe u nizu i tvore najčešće šarene motive na fasadi.
Fasade također mogu biti obložene drvom koje se zaštićuje lazuritom od nepovoljnih atmosferskih utjecaja.
Fasade od žbuke u novije vrijeme imaju i kao dodatnu komponentu toplinsku zaštitu. Takva žbuka sastoji se od morta s mineralnim vezivnim materijalom i ekspandiranim polistirolom. Nanosi se u puno debljem sloju od obične žbuke. Žbuka može biti nanesena na različite načine i u različitim bojama. Osim toga, za toplinsku izolaciju žbuka se može kombinirati nanošenjem stiropora koji povećava toplinsku izolaciju objekta.
Na kraju imamo i fasade od fasadne opeke koja može biti bijele, žute ili crvene boje, ovisno o mineralno-kemijskom sastavu.
|
 PRAVILNA IZOLACIJA Kod pravilne toplinske izolacije postiže se akumulacija topline, smanjuje se razlika u temperaturi vanjskih i unutarnjih zidova |
Toplinska izolacija
Sve navedene fasade moraju također imati i proračune toplinskih gubitaka i njihovo smanjenje. Smanjenje svjetskih zaliha izvora energije utjecalo je i na donošenje propisa o uštedi energije i toplinske zaštite u zgradama. Hrvatska se uskladila s EU propisima pa je i kod nas taj propis stupio na snagu 1. srpnja 2006. On sadrži građevinsko-fizikalne proračune iz područja toplinske zaštite, uštede energije, difuzije i kondenzacije vodene pare. Izrada i toplinska izolacija objekta mora eliminirati toplinske mostove, dati toplinsku stabilnost u ljetnom razdoblju, sprečavati preveliku kondenzaciju vodene pare u građevinskom objektu i na površini građevinskog elementa, štititi objekte od velikog dilatacijskog rada, osiguravati zdrav i ugodan boravak u objektu, znatno štediti energiju.
Kod pravilne toplinske izolacije postiže se akumulacija topline, smanjuje se razlika u temperaturi vanjskih i unutarnjih zidova, zbog toga ne dolazi do kondenzacije vodene pare koja za sobom povlači plijesan, a time i nezdravu mikroklimu za stanovanje. Toplinska izolacija se uvijek stavlja na vanjske zidove, nikako na unutarnje. Velika temperaturna razlika između unutarnjeg grijanog i vanjskog negrijanog prostora sprečava akumulaciju topline i može doći do pojave toplinskih mostova na sudarima unutarnjih i vanjskih zidova i do stvaranja kondenzata te na taj način do pojave plijesni.
Namjena fasade je višefunkcionalna: ona osigurava lijep estetski izgled građevinskom objektu, sprečava toplinske gubitke, a samim tim štedi energiju i osigurava zdrav i ugodan život.
|
|
Poslednje ažurirano petak, 28 novembar 2008 22:15 |
